PROBLEMI S VODOM

Voda pokriva 70% zemljine površine, no manje od 1% sve slatke vode u svijetu, odnosno 0,007 % sveukupne vode, dostupno je za ljudsku uporabu. Čista, kvalitetna i sigurna voda osnovna je potreba našeg društva. Dvije trećine ljudske populacije na svijetu nema vodu koja je zdrava za piće. Više od 5 milijuna djece mlađe od 5 godina umire godišnje od bolesti povezanih uz vodu. I naše tijelo je 70% voda.

Voda za piće mora biti:
- dostupna
- bez bolesti
- bez otrova
- bez neugodnog mirisa
- kristlno prozirna (bez zamućenja i boje)
- bez aditiva
- svježeg okusa

Zdravstveni problemi uslijed zagađene vode iz slavine:

- Dijarea (proljev), ili čak smrtna želučano-crijevna oboljenja
- Alzhajmerova bolest – uslijed poremećaja u mozgu
- Rak
- Smanjenje plodnosti

Zašto sve više ljudi pije vodu iz boca?
- Ukusnija je od vode iz slavine
- Svijest o zdravijem načinu života i dijetama
- Zabrinutost zbog umjetnih aditiva u svim sokovima te zbog nečistoća u vodi iz slavine

Prema podacima UN-a danas 1.2 milijarde ljudi na Zemlji nema dovoljnu količinu pitke vode, a 2,5 milijardi ljudi nema osnovne sanitarne uvjete, te živi u područjima bez kanalizacijskih sustava. Do 2025. godine 3.5 milijardi ljudi osjećat će nestašicu pitke vode.

Hrvatska ima tu sreću pa se nalazi na geografskom području bogatom nadzemnim i podzemnim vodama. Kako kvaliteta te vode ovisi o nama, morali bi biti svjesni svoga negativnog utjecaja i nastojati ga smanjiti što je više moguće.

Splitski hidrolog dr. Ognjen Bonacci rekao je da godišnja količina slatke vode u Hrvatskoj po stanovniku iznosi nešto manje od šest tisuća kubičnih metara. Od ukupne godišnje potrošnje vode u Hrvatskoj, oko 45 posto se troši u vodoopskrbi, od čega se gubi skoro polovica, podaci su vodoprivrednih vlasti. Vodeni tokovi i podzemne vode su uz to i dalje izloženi velikim onečišćivačima. Najveći problem očuvanja slatke vode u Hrvatskoj su nerazvijena i stara mreža odvodnje te nedovoljno pročistača za vodu, službeni su podaci.

Stručnjaci upozoravaju i na onečišćenost hrvatskih rijeka i nacionalnih parkova, poglavito Plitvičkih jezera zbog loše kanalizacije. Posla ima i previše i stoga je upravo zaštita voda definirana kao jedna od glavnih zadaća državne gospodarske politike.

Unatoč bogatim prirodnim izvorima, svojom nebrigom mi ih kontinuirano uništavamo, a najbolje u prilog tome govori izjava od Dr. Viktora Simončića, jedanog od vodećih europskih stručnjaka za zaštitu okoliša:

" Hrvatska gotovo ne pročišćava otpadne vode i nema ni jednog kilograma krutog otpada koji pravilno odlaže. Rješavanje pitanja otpadnih voda, što je u svijetu davno riješeno, u nas se naprosto ne razumije. Naš sustav, po kojem bez pročišćavanja otpadnih voda pijemo čistu i pitku vodu, treba patentirati Europi".

(Izvor: Statistički ljetopis RH za 2002.godinu, prema INA, 16-2001)